Proučavanjem starih geografskih karata (Kartografija) je u uskoj međusobnoj vezi sa historiografijom i ona omogućava bolje razumijevanje prošlosti pojedinih nacija, država i drugih političkih zajednica. Kada je Bosna u pitanju, kao pretežno brdsko-planinska zemlja, ona je bila daleko od važnih trgovačkih drumova i većih urbanih naselja, pa se tako i historijski izvori o njoj pojavljuju relativno kasno; prvo spominjanje Bosne kao teritorijalne cjeline potječe tek iz 10. vijeka. Iako se Bosna na geografskim kartama pojavljuje kasno, ovi historijski izvori služe kao čvrst temelj o viševjekovnom kontinuitetu Bosne kao imena i države. Geopolitičko središte srednjovjekovne bosanske države je uvijek bio sarajevsko-zenička kotlina sa okolnim župama i oblastima.
Do kraja 17. vijeka vodeće mjesto u geografskim prikazivanjima Bosne dominiraju talijanski kartografi upravo zbog pretenzija Mletačke republike prema dijelovima bosanskog teritorija, prije svega Dalmacije i Boke kotorske. Od tog perioda pa do kraja 19. vijeka austrijski kartografi najviše prikazuju Bosnu na geografskim kartama, zbog planova Austrije o osvajanju Bosne i Hercegovinu. Zbog rješavanja istočnog pitanja na Balkanu, Bosna se redovno pojavljuje na kartama ruskih i francuskih kartografa u 19. vijeku.
Prva geografska karta na kojoj se javlja naziv Bosna potječe iz 1339. godine, a njen autor je bio kartograf Angelino Dulcert iz Majorke na dva dijela pergamenta u boji. Pored vinjete grada, s dvije kule i crkvom, nalazi se naziv Regnvm Bozna, upisan neposredno pored srednjeg toka rijeke Drine (Drinago). U prijevodu, ovaj naziv znači “Kraljevstvo Bosna”, iako je Bosna postala kraljevina tek 1377. godine.
Prva karta gdje se spominje Bosna
Bosna se prikazuje na nekim kartama u prvoj polovini 15. vijeka, ali su one uglavnom netačne. U 16. vijeku prikazi Bosne postaju topografski sadržajniji u odnosu na raniji period. U Strasburu je 1513. godine izdata Ptolomejeve Geografija, njegovo najvažnije djelo, koje sadrži 20 novih karata po izradi njemačkog kartografa Martina Waldseemullera. Jedna od objavljenih karata je i karta Tabula moderna Bossinae, Serviae, Greciae et Scclavoniae, prva karta koja u svom naslovu sadrži ime Bosna. Upisane su rijeke: Pluno fl. (Pliva), Berberis fl. (Vrbas), Bosna fl., Drina fl. i Saus fl. (Sava). Rijeke su predstavljene shematski, a gradovi obilježeni topografskim znakom u obliku kruga za označavanje njihovog položaja. Na području Bosne su upisani gradovi: lessero (Jezero), Yaige Regalis (Jajce), Suonich (Zvornik), Rebanich (Srebrenik), Siebatinza (Srebrenica), Pont (Mostar), Bilechia (Bileća), Blagaj…
Karta Tabula moderna Bossinae, Serviae, Greciae et Scclavoniae iz 1513. godine
Talijanski kartograf Giacomo Cantelli da Vignola objavljuje 1684. godine kartu Dalmatia, Istria, Bosnia, Servia, Croatia e parte di Schiavonia. Ovo je prva karta na kojoj je Bosna i Hercegovina na jednom listu prikazana južno od Save. U prikazivanju reljefa, rijeka i naselja ova karta je uglavnom tačna. Bosna je prikazana na područje između Drine i Vrbasa, a Hercegovina obuhvata područje oko Neretve.
Karta Dalmatia, Istria, Bosnia, Servia, Croatia e parte di Schiavonia iz 1684. godine
Literatura
Ibrahim Tepić, Zijad Šehić, (2002), Povijesni atlast Bosne i Hercegovina, str. 7, 26-30, 37-41, Sejtarija Sarajevo. Posljednja karta je iz privatne zbirke autora ovoga teksta.
