Nišani predstavljaju nagrobne spomenike muslimana u Bosni i Hercegovini. Nišani su ustvari vertikalno oblikovano kamenje iznad grobova muslimana čiji je oblik u osnovi čovjekolik. Sama riječ nišan je perzijskog porijekla, koja znači cilj, meta, biljeg, odlikovanje, nadgrobni kamen, znak, znamenje. Postojale su različite vrste i oblici nišana koje su određene staleškim statusom svakog muslimana: ulemanski, derviški, aginski, pašinski, esnafski, činovnički, vojni, hadžijski i nišani sa fesom. Kroz osmanski period postojali su razni nišani koji su karakteristični po svojim dekoracijama, tarihima i oblicima.
Sigurno jedan od najzanimljivijih po svome obliku je nišan Omer-age Bašića u selu Jakir kod Glamoča. Njegov nišan se nalazi kraj puta što vodi iz Glamoča prema Livnu, a na udaljenosti 3 km od Glamoča. Na tom lokalitetu nalaze se dvije nekropole starih nišana. U manjoj nekropoli nalaze se brojni grobovi čiji su spomenici nestali, a tu su i dva karakteristična i rijetka nišana, sa odbijenim turbanima. Na jednom od njih je sa jedne strane reljefno uklesana ruka koja drži sokola, što svakako asocira na lov sa sokolima, a na drugoj strani tog nišana je nešto kao štit sa bodežom. Drugi nišan ima uklesanu ruku presavijenu u laktu, u čijoj šaki je nešto kao kugla. Druga veća nekropola se sastoji do pedesetak nišana od koji su mnogi oštećeni i utonuli u zemlju, a imaju turbane poput pečurki. Najveći nišan na toj nekropoli, i u cijeloj Bosni i Hercegovini, i na Balkanu je Omer-agin nišan, poznat i kao Bašića mašet. Nišan je specifičan po svojoj visini koja iznosi čak 4,35 m (prema drugim podacima 4,12 m), i predstavlja rijedak primjer nadgrobnih spomenika na Balkana. Osnovica mu je 0,96 x 0,96 m, koja prelazi u osmogaonik. Njegov turban sa mudževezom (završnim dijelom) visok je 2 m, a izbočenje turbana iznosi 25 cm, pod koji se može skloniti osam ljudi da ne pokisnu, kako to narod priča. Turban je u vidu pečurke. Natpis na njegovom nišanu zauzima prostor 56 x 31 cm, na kojem je krupnim nesh pismom uklesan sljedeći tekst: “Kronogram smrti umrlog i upokojenog Omer-age Bašića je godina 1213 (1798). Za njegovu dušu neka je Fatiha.” Natpis je danas oštećen.
Priča se da je nišan Omer-aga podigao za svoga života. Kamen koji je korišten za ovaj nišan je doveden iz obližnjeg majdana. Za potrebe dovođenja ovog nišana korišteno je preko 100 volova. Bašluk je ukrašen topuzom ili buzdovanom i orijentalnom ornamentikom. Omer-aga Bašić je potjecao iz bogate begovske porodice glamočkog kraja, ali o ostalim podacima o životu Omer-age Bašića ne zna se ništa. U Zemaljskom muzeju u Sarajevu se čuva nišan begovske porodice Bašić. Nišan Omer-age Bašića je u bivšoj Jugoslaviji bio nacionalni spomenik i uvršten u Listu zaštićenih nacionalnih spomenika. U obližnjem selu Odžaku nalazi se nišan njegovog brata, koji je istog oblika i nekoliko centimetara niži.
Ovaj kameni spavač predstavlja rijedak i unikantan primjer nadgrobnih spomenika i općenito islamske arhitekture na Balkanu. Omer-agin nišan je preživjeo dva svjetska rata i Agresiju na Bosnu i Hercegovinu, ali i dalje stoji na glamočkim livadama, preko dva stoljeća, kao svjedok našeg vremena.
Literatura
-Klinčević, Nihad, (2018), Bosanski nišani, str. 7, Sarajevo, istraživački rad
-Mujezinović, Mehmed, (1982), Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga III, str. 138-140, Sarajevo: Veselin Masleša
–https://www.youtube.com/watch?v=MgOlu9fqg_w (Intervju s Arifom Kovačevićem, predsjednikom Medžlisa Islamske zajednice Glamoč)
